Već neko vrijeme srećete svoje poznanice po gradu i čudite se kako im godine ne mogu ništa, a o stresu da i ne pričamo. Vi pored njih izgledate kao pješački prijelaz na Times Square-u, pregaženo, užurbano i stresno. Pitate ih u čemu je tajna i shvaćate kako ih je 70 % odgovorilo kako ne mogu više zamisliti svoj život bez treninga joge.
Neko ste vrijeme ignorirali tu činjenicu, a onda ste osvijestili vaš položaj glave, vrata, ruku, tijela… i shvatili da ste totalna šteta. Zbog ritma kojim živite zaboravili ste disati, spavati, jesti… zaboravili ste tko ste.
Vrijeme je da stanete na loptu! Vrijeme je da vratite fokus na sebe. Vrijeme je za jogu!
4she je jedna od vaših prijateljica i malo će vas uputiti u ovaj, za vas nepoznati svijet. Joga je danas dosta poznata i široko se primjenjuje u zapadnom svijetu kao vid tjelovježbe koji istovremeno djeluje i na tijelo i na um. U svojoj biti joga je disciplina koja povezuje mentalnu, fizičku i spiritualnu komponentu čovjeka, a potječe iz stare Indije.
Prema podacima iz povijesnih indijskih tekstova joga kao disciplina se spominje već u šestom stoljeću prije nove ere. Od ranih vremena postoji više škola koje njeguju različite vrste prakticiranja ove discipline, ali sve su dio hindu filozofije i povezuju fizičke pokrete s disanjem i meditacijom. U zapadni svijet su je donijeli hindu gurui već u prijelazu s 19. na 20. stoljeće, dok snažnije širenje i veću popularnost stječe tek u 80-im godinama 20. stoljeća najviše kao oblik tjelovježbe.
Stoga nameće se pitanje kakva je zapravo joga tjelovježba, to jest da li ona uopće jest tjelovježba ili samo oblik meditacije i na koji način djeluje na naše tijelo? Svakako u svom nastanku ona posjeduje tu fizičku komponentu, ali većinu ljudi zbunjuje to što su uglavnom naviknuti na to da je joga uvjetno rečeno spora i umirujuća, pa misle da ne može djelovati kao drugi oblici tjelovježbe na naše tijelo.
Prije svega bitno je napomenuti da joga osim sporije verzije ima i širi spektar izvođenja pokreta, gdje povećanjem brzine izvođenja pokreta možemo povećati intenzitet vježbanja. A bitno je i reći da program vježbanja ne mora biti ekstreman da bi djelovao. Joga kao tjelovježba djeluje na toniranje mišića, jačanje muskulature i fleksibilnosti prije svega, ali moguće je i izgubiti na težini prakticiranjem ove tradicionalne discipline. Po pitanju ovog potonjeg vjerujemo da se pitate na koji način joga troši dovoljno kalorija da bi gubili na težini. Joga troši kalorije prilikom promjena i ulaska u nove poze, odnosno zadržavanjem poza. A ukoliko prakticiramo jogu s naglaskom na cilj da izgubimo na težini, onda je za nas joga koju izvodimo većom brzinom, odnosno joga jačeg intenziteta korištenja mišića i samim time većim nivoom potrošnje kalorija.
Sljedeće je pitanje koje to mišićne skupine pogađa prakticiranje joge? Prije svega najveći učinak ima na mišiće koji stabiliziraju naše tijelo, odnosno „core“ mišiće, mišiće trbuha i donjeg dijela leđa. Prakticiranje joge izgrađuje naš trbušni zid, bočne trbušnjake i donji dio leđa kroz niz poza namijenjenih da bi osnažile našu srž mišićnog sustava i osnažile kompletno držanje, uz pozitivno djelovanje na koštani sustav. Zatim dolazimo do mišića ekstremiteta, koji istina ne rade intenzitetom koji nameću neki oblici tjelovježbi u teretanama, ali često u pozama održavaju cijelu težinu našeg tijela. Kombinacija svih mišića nogu u prakticiranju joge povezuje se dalje i s mišićima stražnjice, jer u jogi su neizostavne poze koje uključuju već ranije poznate vježbe čučnjeva i mostova, za toniranje i izgradnju gluteusa.
Povezivanjem mišićnih skupina kroz jogu dolazimo i do mišića leđa, gdje uz toniranje povećavamo i fleksibilnost, koja smanjuje pritisak na kralježnicu, pa se iz tog razloga joga vezuje i uz smanjivanje bolova i problema s leđima koji najčešće dolaze kao poklon osmosatnog radnog vremena.
Da, joga povećava i fleksibilnost našeg tijela jer kroz svoje poze isteže mišiće i povećava radijus njihovog kretanja, što uz nizak pritisak na naše zglobove ima veliki benefit na tijelo vježbača u svakodnevnom životu.
Mobitel u ruke i nazovite neku od poznanica s početka priče i krenite u sasvim novu priču. Krenite na jogu.
Za kraj dijela fizičkih učinaka na naš koštano-mišićni sustav, joga kroz održavanje poza, koje nužno za prakticiranje ove discipline, povećava našu snagu i izdržljivost mišića. Osim navedenih utjecaja na muskulaturu, prakticiranje joge zbog svoje prirode pozitivno utječe na održavanje zdravlja srca i regulaciju krvnog tlaka, odnosno smanjuje rizik od nastanka bolesti krvožilnog sustava. Nadalje svojom meditacijskom komponentom utječe na smanjenje stresa, smanjujući hormon kortizol koji je odgovoran za nivo stresa u organizmu.
Zaključno joga je disciplina koja povezuje pozitivne učinke na naše mišiće s pozitivnim učincima na naš nervni sustav, to je tradicionalna indijska disciplina koja je preživjela mnoga stoljeća i nema nekog razloga da joj ne damo barem jednu priliku.
Joga (Sanskrt: योग joga, IPA: [joːgə]; u značenju „sprega”, „stega”, prema yuj: „ujarmiti”, „spregnuti”) označava sustavan pristup duhovnim vježbama unutar Indijskih i religijskih tradicija u njenoj sferi utjecaja. Joga se sastoji od niza poza, meditacija, kontrole disanja, napjeva i drugih tehnika za pomoć pojedincima u izgrađivanju samoostvarenja, olakšavanja bilo kakve patnje i omogućavanju stanja oslobođenja. Zbog toga je tradicija joge upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2016. godine[1].
Virtualna prijateljica je rekla svoje, sad je sve na vama...
